Na 8. Liderovoj HR konferenciji, stručnjaci iz različitih sektora podijelili su svoja iskustva i stavove o dva ključna pitanja: osobnoj sabotaži i fleksibilnim radnim modelima.
– Znamo da samo 10 posto vremena provodimo u svjesnom umu, dok ostatak vremena djelujemo iz podsvijesti – započela je svoje predavanje Hrvojka Kutle, HR stručnjakinja, coach i vlasnica tvrtke Spirala Izvrsnosti. Prema istraživanjima, svjesni smo svojih postupaka i odluka tek u malom postotku, dok ostatak upravlja podsvijest, gdje leže naši strahovi, vjerovanja i obrasci ponašanja.
Kutle ističe da najveći izazov leži u tome što se razvoj u organizacijama najčešće fokusira na svjesni dio uma, zanemarujući emocionalnu komponentu koja je ključna za duboke promjene.
– Današnja zapadna kultura bazira se na znanju i racionalnom umu, ali mašta, intuicija i emocije dolaze iz tijela, ne iz glave. Stoga je važno raditi na dubljoj povezanosti sa sobom – dodaje Kutle.
Jedan od ključnih načina na koje sabotiramo sami sebe je kroz nesvjesne psihološke mehanizme, poput negativnih uvjerenja o sebi i drugima, strahova i ograničavajućih stavova. Kutle je naglasila važnost svjesnosti o tim mehanizmima kako bi ih ljudi mogli prepoznati i početi prevladavati. U svakodnevnom životu, mašta, intuicija i emocije dolaze iz tijela, ali u našoj kulturi, koja se bazira na intelektualnom razvoju, rijetko se obraća pažnja na emocije i tijelo. Kutle također spominje teoriju o tri mozga – glavi, srcu i crijevima – koja je ključna za razumijevanje unutarnjih procesa i samosabotaže.
Povjerenje kao temelj hibridnog rada
Na panelu posvećenom fleksibilnosti na radnom mjestu, Lucia Ana Tomić, direktorica Sektora ljudskih potencijala i regulatornih poslova Wiener osiguranja, naglasila je da je pandemija donijela ključne promjene u načinu rada, ali i stavovima prema povjerenju.
– Pandemija je bila prekretnica koja nas je prisilila da radimo od doma. Mnogi su bili skeptični, ali ljudi su se pokazali iznimno odgovornima. Povjerenje je bilo ključni faktor da bi hibridni model funkcionirao – izjavila je Tomić. Bez povjerenja u zaposlenike, organizacije se suočavaju s velikim izazovom zadržavanja talenta na današnjem tržištu.
Tomić je također istaknula važnost fleksibilnosti u današnjem radnom okruženju, napominjući da menadžeri moraju više raditi na praćenju zadataka i procesa, nego postavljati restrikcije i univerzalna pravila.
– Tko misli da će u potpunosti vratiti ljude u urede, sretno mu bilo – zaključila je.
Izgradnja biznisa kroz fleksibilan rad
Barbara Maheshwari, izvršna direktorica Remote Boba, podijelila je svoje iskustvo pokretanja posla na daljinu.
– Radila sam u korporacijama i uvijek sam sanjala o poslu na daljinu. Kada je došla pandemija, ostala sam u Indiji sedam mjeseci s jednim ruksakom i to mi je omogućilo da se posvetim razvoju svog biznisa – rekla je Maheshwari.
Također je naglasila da je fleksibilnost ključ za budućnost poslovanja te da će uspješnost zaposlenika sve više ovisiti o rezultatima, a ne o prisutnosti u uredu.
– Na online networking eventima uspjeli smo sklopiti 15 ugovora sa stranim tvrtkama u prvih šest mjeseci. To pokazuje koliko fleksibilni modeli mogu biti produktivni i učinkoviti – dodaje Maheshwari.
Ljudi prije tehnologije
Za Jelenu Jelinić Cvirn, članicu Uprave HSM Informatike, fleksibilnost rada i nije neka novost. Tvrtka je već prije pandemije primjenjivala hibridne modele, ali potpuno prelazak na remote rad doveo je do neplaniranih izazova.
– Shvatili smo da, iako tehnologija može pomoći, ništa ne može zamijeniti međuljudske odnose. Ljudima je najvažnija međusobna povezanost – istaknula je Cvirn.
S obzirom da je riječ o obiteljskoj tvrtki koja je doživjela značajan rast, HSM Informatika je na vrijeme prepoznala važnost prilagođavanja različitim odjelima kako bi hibridni model bio učinkovit.
– Vraćanje na full office za nas je mission impossible – zaključila je Cvirn, ističući da je ključno održati ravnotežu između fleksibilnosti i međuljudske povezanosti.
Sanja Petek Mujačić, izvršna direktorica i partnerica u tvrtki Hauska & Partner, osvrnula se na promjene u radnom okruženju koje je donijela pandemija, a koje su ostale kao ključan dio biznisa.
– Tema fleksibilnosti nije nova, ali pandemija je stavila sve na stol. Na kraju se sve svodi na pronalaženje ravnoteže između posla i privatnog života, što postaje sve važnije za mentalno zdravlje zaposlenika – istaknula je Petek Mujačić.
Naglasila je da će organizacije koje uspiju uspostaviti kulturu koja poštuje granice radnog vremena i privatnog života biti one koje će dugoročno privući i zadržati talentirane zaposlenike.