Pišu: Jozo Knez i Ksenija Puškarić
Osamdesetih godina teme iz energetike bile su inflacija i nestašice. Otprilike isto kao i danas, rekao je Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera otvarajući 11. Liderovu konferenciju Energetska budućnost Hrvatske. Dodao je da se ciklus ponavlja te da energetika ponovno postaje uzbudljiva nakon što je godinama bila 'predvidljiva'.
– Pred nama su veliki izazovi, inflacija, pitanje opskrbe – rekao je Šajatović te dodao da će se na konferenciji sagledati budućnost energetike te da će se ponuditi valjane alternative.
Boris Miljavac, predsjednik Uprave Siemens Energyja rekao je da je danas cilj zelena budućnost Hrvatske, ali i EU. Koncept budućnosti mora sadržavati i stare izvore poput nafte i plina, ali i nove poput vodika, dodao je Miljavac.
– Potencijali sadašnjih i budućih tehnoloških rješenja Hrvatske idu u korak s EU. Strategija za vodik koja je donesena to i pokazuje. Energetska strategija je ambiciozna i predstavlja velike izazove – rekao je Miljavac.
Dodao je kako rat u Ukrajini produbljuje tu krizu te da je danas glavna tema sigurnost opskrbe.
Smanjenje Co2 je nužnost, a to zahtijeva modernizaciju energetskog sustava, nove tehnologije poput vodika, pametne mreže te povećane energetske učinkovitosti.
Miljavac je dodao kako se interes za ekološke i obnovljive izvore energije raste te da već danas imamo tehnologije za dugoročnu opskrbu energije bez Co2. Zaključio je kako je cilj Siemens Energyja imati sve turbine pokretane na vodik do 2030. godine.
Ivo Milatić, državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, istaknuo je da je tema energetske budućnosti Hrvatske prikladna s obzirom na ova izazovna vremena. Dodao je da kao dio Europske unije moramo zamijeniti ovisnost o ruskoj energiji i pronaći nove dobavne pravce, a najbolje se tu okrenuti vlastitoj proizvodnji, odnosno održivim izvorima energije. Podsjetio je što se dosad napravilo, a i što se tek planira, npr. Kosinj, LNG terminal koji je bio ambiciozna odluka, ali se pokazala pametnom.
Milatić se također osvrnuo na jedan tekst na Liderovom webu o Zakonu o tržištu električne energije koji je, kako smo izvijestili, izazvao kaos i dodatno usporio razvoj novih OIE projekata, pa je iskoristio priliku i obrušio se na Lider i na dionike na tom tržištu ističući kako se država trudi urediti cijeli taj 'kaos' koji su generirali upravo oni koji sad upiru prstom. Govorio je o voluntarizmu na tržištu, o otporu, o kapacitetima u Ministarstvu koji su ozbiljno loši, a i rekao je da se sve to događa dok na tržištu energije traje velika kriza kojoj se nitko nije nadao.
– Naravno da želimo urediti sustav obnovljivih izvora energije i stvoriti šanse za eksploataciju vodika. Ne želimo uvoziti skupu električnu energiju pa da nam se svi rugaju. Imamo ozbiljne strategije za budućnost, a to se vidi i po projektima koje smo pokrenuli poput LNG, koji je bio jedno vrijeme sporan, a sad se pokazuje jednom od najboljih odluka ove Vlade. Uostalom, mi nismo Vlada samo za jedan mandat, ovo što mi radimo neće baštiniti samo ova vlada. Mi imamo energetske ciljeve za više generacija – istaknuo je Milatić koji je na samom kraju svog izlaganja poručio okupljenima da će goriva biti i da ne brinu.
U nastavku konferencije dat će se odgovori na pitanja poput, kakav energetski miks je potreban Hrvatskoj? Koliko smo otporni na iznenadne krize i kako možemo amortizirati poremećaje u dobavi energenata? Kako osigurati pristupačnu, sigurnu i održivu energiju? Što predlaže Europska unija i kako se Hrvatska uklapa u REPowerEU?
Zajednički ciljevi EU ne pokrivaju sve probleme u različitim zemljama
Ferenc Horvath, posebni izaslanik za održivost MOL grupe, rekao je kako su danas najveći izazovi kako reducirati CO2 te da postoji mnogo ideja. Od početnih, kako uhvatiti i skladištiti CO2 pa do novih o korištenju hidrogena. Kako stvoriti nova alternativna goriva iz obnovljivih izvora je danas najveći izazov, rekao je i dodao kako znamo što želimo učiniti, ali još uvijek ne znamo kako.
Osvrnuo se i na Inu za koju je rekao da radi na održivosti kao i sve ostale svjetske nafte kompanije. To radi tako da je pojačan 'oil recovery', važan faktor za smanjenje zagađenja, tu su i solarni paneli u Sisku i Virju, te novi geotermalni i hidrogen projekti na kojima se radi.
Dodao je da se trenutno fokus energetske tranzicije malo izgubio zbog rata, koji je pred nafte kompanije stavio veliki izazov.
– Prepoznali smo da je svaka zemlja u teškoj, ali i različitoj situaciji. Zajednički ciljevi EU ne pokrivaju sve probleme u različitim zemljama i nitko ne može sam riješiti situaciju s nedostatkom energije. Tu posebno mislim na male zemlje Unije kojima je energetski miks još ranjiviji – rekao je Horvath i dodao kako u idućem razdoblju naftne kompanije moraju naći način da osiguraju energente za sve zemlje EU.
Goran Krajačić, voditelj katedre za energetska postrojenja i energetiku na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, pričao je o prilikama za održivi energetski sustav. Došlo je vrijeme da razmišljamo o potpuno obnovljivoj Hrvatskoj, rekao je uvodno Krajačić.
– Da će se do 2030. proizvodnja električne energije dobivati samo iz obnovljivih izvora je izjava koja nije neutemeljena, ali kako to doseći – zapitao se Krajačić i dodao da ako je strategija da obnovljivi izvori budu glavni interes RH, onda svi na tome moraju i raditi što u Hrvatskoj još nije slučaj.
Dao je primjer vjetroelektrana u EU rekavši kako sjever EU prednjači u obnovljivim izvorima te da Hrvatska što se tiče vjetroelektrana nije najgora, ali da daleko zaostaje za vodećima.
– Od Repower direktive se očekuje da Hrvatska dođe do 2290 kWh po stanovniku do 2030. godine, a trenutno se nalazimo na 514 kWh po stanovniku što znači da imamo još dosta za nadoknaditi – rekao je Krajačić.
O energiji koju dobivao od sunca Hrvatska se nalazi na samom dnu ljestvice u EU. Tu se očekuje veliki iskorak, a to je mjesto gdje stvarno možemo dati svoj doprinos jer imamo velike potencijale, dodao je Krajačić.
